2. i 3. prosinca 2017.
Dvorana D1 na Akademije dramske umjetnosti, Frankopanska 22

Autorski tim:

autorica, redateljica i organizatorica: Marina Petković Liker

dramaturginja: Maja Sviben
snimateljica: Eva Kraljević
montažerka slike: Jelena Modrić
montažer zvuka: Luka Gamulin
majstor tona: Branko Puceković
fotografkinja: Nina Đurđević
snimatelji probi i izvedbe: Mladen Stanić i Sara B. Moritz
volonteri: Juraj Šantorić i Dora Čiča

izvođači:
Slavica Jukić, Urša Raukar, Livio Badurina, Marko Makovičić
Silvia Marchig, Iva Nerina Sibila, Nastja Štefanić

*********************************************************************
Razdijeljenost društva onemogućava da se dogode pozitivne promjene.
Ono što nedostaje jest pogledati, prihvatiti, razumjeti, suosjećati.

Projekt je sufinanciran od Gradskog ureda za kulturu grada Zagreba i Ministarstva kulture republike Hrvatske

The post Udaljenosti – posustajanje appeared first on ČETVERORUKA.

A coproduction of Četveroruka, Out there and in here by Ana Kreitmeyer and Sonja Pregrad, is playing on the 3rd of December at SODA festival at Uferstudios in Berlin.

More on http://soda10years.dance/out-there-and-in-here/

Koprodukcija Četveroruke, Tamo vani i ovdje unutra Ane Kreitmeyer i Sonje Pregrad, gostuje 3. prosinca na SODA festivalu u Uferstudios Berlin.

Više na http://soda10years.dance/out-there-and-in-here/

The post Out there and in here in Berlin appeared first on ČETVERORUKA.

Autorski i istraživački tim:

Marina Petković Liker – autorica, redateljica i voditeljica istraživanja
Maja Sviben – dramaturginja
Eva Kraljević – snimateljica
Miro Manojlović – montažer

teaser:

Tema:

Hrvatska je obilježena političkim događanjima, svaki dan sve dublje i dublje. Ne samo da prošlost ne prolazi nego se pretvara u gotovo nepromjenjivu sadašnjost u kojoj živimo i s kojom smo intimno povezani te koja strahotno prijeti da nam oblikuje budućnost. Takvu stvarnost ne oblikuju samo događaji koji su se dogodili, već i intimna mapa svakog pojedinačnog života. Tijekom razaranja ratom i boli nastale time, tijekom procesa uspostavljanja novog života uz propadanje tvornica i ukidanje radnih mjesta, tijekom podržavanja napretka uz odbacivanje ljudi zbog njihovih godina, spola, nacionalnosti ili drugih oblika nepodobnosti – kojima je uglavnom svjedočio najbliži susjed, dojučerašnji prijatelj, takozvani rod… – hrvatsko društvo oblikovalo se u borbi i udaljavanju. Udaljavanju jednih od drugih i udaljavanju samih od sebe. Na određenim mjestima zatvorena su vrata, određenim ljudima ukinut je glas. Oni koji su se izborili/opstali/preživjeli, zatvorili su oči pred onima koji to nisu. Ipak, i ovi drugi su ostali i kao siluete plutaju u prostorima oko njih, oko nas.

Razdijeljenost društva onemogućava da se dogode pozitivne promjene. Ono što nedostaje jest pogledati, prihvatiti, razumjeti, suosjećati, pokušati ispričati priču – ne jednu nego mnoge.

Kroz dokumentiranje osobnih priča o siromaštvu u kojem su se ljudi u Hrvatskoj zatekli, ili do kojeg su se doveli, želimo pogledati dublje u lice i dušu onome što se kao nevidljiva masa, kao sablast, širi među ljudima koji žive u Hrvatskoj te uzrokuje strahove, mržnje, predrasude i udaljavanja.

Razgovori u Dardi: fragmenti, skica:

Ovo umjetničko istraživanje podržala je Zaklada Kultura nova

The post Udaljenosti – fokusiranje appeared first on ČETVERORUKA.

Šest autorica pozvano je da napišu tekst o svojem viđenju pojma međuzavisnosti, a u odnosu na jednu ili više izvedbi. Tekstovi nisu mišljeni kao kritički osvrti na predstave, već kao autonomni radovi koji su nova kreativna traganja, nove izvedbene akcije kroz koje se razgovori nastavljaju.

SADRŽAJ:
o Što je i zašto je ova čitanka o međuzavisnosti
o Nicole Hewit: Radnaakcija
o Ana Letinić: Refleksija o mikropolitikama su-bivanja
o Petra Belc: Kako pamtim / ili / Od nesigurnosti, od fragmenta. Međuzavisnost, pokušaj rasplitanja br. 3.
o Nives Sertić: Sve ovisi o svjetlu
o Mila Pavićević: Pogled kao razlika
o Ivana Slunjski: Uzvraćanje pogleda
o O autoricama

ČITANKA U PDF-u

 
Citanka-1_web_s

Ova čitanka je format kojim želimo potaknuti aktivnu suradnju između teorijskih i praktičnih razmišljanja i radova koji nastaju iz suodnosa, iz razgovora, iz teorijskog ili izvedbenog odgovora na određene pojmove i polja interesa koji se pojavljuju unutar izvedbenog, umjetničkog i društvenog djelovanja.

Tekstovi u čitanki nastali su na poziv voditeljica Četveroruke, Sonje Pregrad i Marine Petković Liker, koje se, svaka u svom umjetničkom području, bave istraživanjem izvedbenog medija kao mjesta poetičke komunikacije i sinergije te nastoje ispitati različite oblike suradnje s drugim umjetnicima, kritičarima, teoretičarima i publikom.

The post Čitanka 1/2017 – Međuzavisnost appeared first on ČETVERORUKA.

The post Premijera predstave Dom appeared first on ČETVERORUKA.

Izvedbena konferencija je platforma za suradnju umjetnika različitih područja i ravnopravnih sudionika – publike. Prikazuje međunarodne i domaće umjetničke i teorijske radove koji su postavljeni kao odgovor na specifičnu temu, ove godine ranjiva tijela, uključujući aktivno sudjelovanje iskustvo publike.

Izvedbena konferencija je format koji je osmišljen od trenutka dolaska u prostor, „ulaženja” u temu, prolaska kroz radove, kolektivne refleksije i dijeljenja iskustva, osjećaja i misli vezanih uz iskustvo događaja, kroz format koji osnažuje svakog od sudionika.

POZIV NA DRUGU IZVEDBENU KONFERENCIJU – RANJIVA TIJELA

GDJE: Zagreb, Akademija dramske umjetnosti, Trg Republike Hrvatske 5
KADA: 15. listopada 2017. od 15:30 do 20:30 sati
KAKO: Sudjelovanje na konferenciji potrebno je potvrditi na e-poštu
cetveroruka@gmail.com najkasnije do 11. listopada 2017.

Pozivamo vas
na aktivno sudjelovanje iz bilo koje pozicije – umjetničke, kritičarske, promatračke.
Pozivamo vas
da pridonesete zajedničkom pogledu u ranjivost.
Pozivamo vas
da dopustite da vas pobude mogućnosti komunikacije koje otvaramo izvedbenom konferencijom.

PROGRAM

Izvedbeni odgovori
Nicole Hewit – Jasna 09/sinkope
Lana Hosni – Solo za ranjiva tijela
Milan Mađarev – San o kazalištu
Anita Parlov – Tišina
Iva Nerina Sibila – biljkabićekoža
Lasta Slaviček – Vemödalen

Izvedbeni razgovor
Sudjeluju svi sudionici konferencije.
Razgovor je strukturiran.

VIŠE O TEMI:

+++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++
Ranjivost je…
1. osobina i stanje onoga koji je ranjiv (koga je lako povrijediti, koji je osjetljiv na što, kojemu je što osobita slabost), podložan ranjavanju
2. (preneseno) postojanje slabog mjesta (u znanju, dokazivanju)
+++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++
Slab je…
1. koji je male snage, koji nije jaka tijela, 2. koji nije postojana karaktera, koji nije jake volje, 3. koji ne raspolaže jakom vlašću i utjecajem, 4. koji nešto slabo poznaje, nedovoljno stručan, 5. koji ima sklonost, strast prema nečemu
Slabost – 1. nemoć, iznemoglost, 2. nemanje jake volje, 3. popustljivost, neotpornost, 4. strastvena sklonost prema komu/čemu
+++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++
Tijelo je…
1. (biološki) a. ljudski ili životinjski organizam, shvaćen kao cjelina oblika i funkcija b. materijalni dio čovjekova bića čije su vlastitosti protežnost u prostoru, neprožimanje i masa, npr. duh, duša
2. a. (fizički) poseban predmet u prostoru, koji može biti krut, elastičan ili plastičan b. poseban dio nekog predmeta
3. (preneseno) udruženje, skup, organizacija, služba, ustanova s određenom namjenom, funkcijom u javnom, društvenom i političkom životu
4. (matematički). dio prostora omeđen plohama; geometrijsko tijelo
+++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++
Iz naše perspektive…
ljudi su ranjivi
izvedbe su ranjive
ranjivost nosi maske
postoji ranjivost koja nas otvara i ona koja nas zatvara (u odnosu na vidljivost, komunikaciju i djelovanje)
osuda ranjivosti
uvid u ranjivost i način na koji je živimo
možemo li govoriti iz pozicije ranjivosti?
ranjivost je individualna i dijeljena (svačija)
ranjivost je činjenica.

_____________________________________________________________
Izvedbenu konferenciju organiziramo kako bismo okupile umjetnike različitih područja (kazalište, ples, novi mediji, film, video, likovne umjetnosti, glazba), teoretičari različitih umjetnosti i publika.
Kako bi se promišljalo o određenoj temi, umjetnici daju svoj izvedbeni odgovor.
Odgovori se primaju (slušaju, gledaju, osjećaju, opipavaju itd) u jedinstvenom slijedu, kojim nastojimo rastvoriti komunikacijsko i doživljajno polje svih sudionika konferencije.
Osim osobitog načina spajanja umjetničkih odgovora, konferencijom se promiče drukčiji način razgovaranja, raspravljanja, razmjenjivanja i dijeljenja znanja, misli, iskustava i osjećaja. U takvom razgovoru nastoji se uspostaviti ravnopravnost svih sudionika (publika, teoretičari i umjetnici).

The post Poziv na Ranjiva tijela appeared first on ČETVERORUKA.

Ostvareno kroz pozivnu rezidenciju na Odsjeku za animirani film i nove medije, ALU, dok je prva faza istraživanja ostvarena uz podršku PC TALA i Platforma.hr (projekt TASK).

Realizirano uz financijsku podršku Grada Zagreba i Ministarstva kulture Republike Hrvatske, te donaciju CE-ZA-R Centra za reciklažu d.o.o.

Iz programske knjižice:

U ovom radu su važni i užitak i drskost. Oni su veoma direktni i prema publici, otvaraju nas drugima. Utoliko je senzualnost zainteresiranost da budemo s drugima na nezaklonjeni način. To su temelji ove tjelesne prakse, a s razvojem rada i koreografska poglavlja kojima se gradi struktura predstave, propitujući senzualnost, afekte, dijeljenost, ranjivost, ne ilustrirane već prevedene u teksture pokreta, slike i zvuka, te ideju doma prenesenu u koreografiju zajedničkosti prostora i bijenja.

Rad je, sa jedne strane, sagrađen na koreografskom bavljenju pojmom ‘doma’ – kao prostora koji tijela oko nas sačinjavaju za nas, i u tom smislu, bavi se grupnom sinergijom unutar plesne kreacije/izvedbe, a, s druge, metodološki se temelji na prenošenju koreografskih strategija Sonje Pregrad, razvijenog kroz solo rad na grupu mladih izvedbenih i vizualnih umjetnica.

U prvom periodu rada prenijela sam plesne i koreografske strategije na grupu, kroz različite zadatke i vježbe. Vizualni i glazbeni umjetnici također su sudjelovali u vježbama, prevodeći ih u svoj medij i stvarajući zajednički prostor povjerenja i stvaranja sa plesačima. Kroz drugi period služili smo se formatom dugih izvedbenih sesija sa zajedničkim fokusom, razvijajući ‘suradničko tijelo’, sezualnost kao osjetljivost za prostor, pogled, dodir, trajanje, odnose, te individualne/solo ekspresije.

Koreograska materija nastaje kroz odnos. Izvan/mimo/nakon “istine”, “namjere”, “znanja”, “misli”;  one su tu samo da započnu, da budu opkoljene stvarnostima. Ono što mi je općenito interes je relacija i kako relacija stvara suvišak otvorenog prostora u odnosu na sebstvo. Strategije proizvođenja (tjelesnog) materijala su pokret kao dodir (prostora, materijala, energetskog polja, tijela…), stvaranje materijala kao konstanto prevođenje izraza nekoga drugog u grupi/nečega drugog (prostora, publike), želja kao osnovni princip (ili kao undercurrent) organiziranja tijela, materijala, akcija.

Suradničko tijelo pojam je kojim označujem radoznalost za multiplicitet onoga što donose tuđe pojavnosti i različita iskustva. Suradničko tijelo se uvijek definira procesom odnosa, a ne singularnim interesom. To znači da proizvodi određenu vrstu povjerenja u ljude s kojima radimo. Pristanka da, osim uz svoja, budem uz njihova iskustva i da imam povjerenja da proces zajednički ide dalje. Bitno je ne samo akumuliranje, nego iznenađenost tuđim odlukama i potrebama.

Mislim da je za koreografiju zone zajedništva svakako važna materijalnost iskustva tijela koju svi dijelimo. Tijelo nije sasvim moje, ne mogu njime ovladati, a pripadam mu. I to je paradoksalna situacija koja stvara osobitu vrstu dijaloga između svega onoga što svaki dan znam i ne znam o svojem tijelu, kao i o tuđim tijelima. Tijelo je moj prvi tranzicijski objekt prema svijetu. Nisam za to da se osobne povijesti, socijalni i politički aspekti koji okružuju i grade svako porozno tijelo izbrišu; no zanima me kako tijela govore mimo racionalnog. Zanima me un-taking for granted – od-uzimanje zdravo za gotovo. Nepodrazumijevanje. Ni tijelo ni relaciju ne možemo do kraja iscrpiti jezikom. Zato prelazimo u zonu pokreta i plesa.

Bavimo se epistemologijom zajedničkosti, sve do granice dodira: dodira s drugim plesačima, dodira s energetskim reakcijama publike, dodira s različitim objektima na sceni. Komunikacija dodirom je ujedno i polemička u odnosu na neke etablirane režime gledanja plesa, koji se bave formaliziranom slikom tijela u pokretu. U dodiru je nešto fascinantno u toj istovremenoj dvojnosti smjera – stvaranje smisla kroz dodir uvijek znači otpuštanje u ono što je otjelovljeno, istovremeno i promijenjivo, što je različito nego stvaranje smisla kroz jezik koje znači zauzimanje nekog praznog prostora linearnom mišlju. Senzualnost ima veze sa submisivnošću, s puštanjem da nam se razni impulsi dogode, s prepuštanjem interakciji. Ako to usporedimo s tijelima koja “sve mogu”, činjenica je da se tim supersposobnim tijelima ništa neočekivano prisno, dakle ništa senzulano ne može dogoditi.

The post Dom appeared first on ČETVERORUKA.

Četveroruka vas poziva na pisanje!

Novi broj Čitanke, časopisa za izvedbeno teorijske razgovore

Tema: ranjivost.

Dragi prijatelji, publiko, umjetnici, teoretičari, kritičari, ….pozivamo vas da pišete o ranjivosti u kontekstu izvedbene umjetnosti.

Pišite na svoj način. Primamo tekstove različitih formata: teorijske, stručne, esejističke, poetske, dijaloške, analitičke, kritičke, umjetničke, …

Neka vaš tekst bude izvedba kojom otvarate razgovore!

U svom se radu obavezno referirajte na jedan ili više konkretnih radova/izvedbi/performanca koji prema vašem viđenju dotiču/spominju/susreću ranjivost.

Tekstove šaljite na e-mail cetveroruka@gmail.com, najkasnije do 31.10.2017.

Prihvaćeni će radovi biti objavljeni u novom broju Čitanke.

The post Poziv na pisanje! appeared first on ČETVERORUKA.